Ne činiš svome djetetu uslugu štiteći ga

Nema dana da mi se neki roditelj ne požali u inboxu na nepravde koje njegovo dijete doživljava u školi od prijatelja, neprijatelja, učitelja… Naravno, kad ti netko povrijedi dijete prva je i normalna je reakcija želja da ga zaštitiš. Od toga se teško suzdržati, a… trebalo bi se suzdržati. Nećemo moći cijeloga života hodati za svojim djetetom i štititi ga. Djetetu je dugoročno puno korisnije naučiti kako da se nosi s ljudima koji će ga povrijediti, nego oslanjati se na roditelja koji će štiteći ga cijelo vrijeme ratovati s drugima… Najteža stvar koju roditelj treba naučiti svoje dijete je: Odmahni, sinko, rukom i idi dalje. Ne možeš mijenjati ljude, ali možeš naučiti da te ništa ružno što oni kažu i učine ne poljulja, ne povrijedi. Njihova ružna ponašanja ne govore o tebi, nego o njima. Njihova zloća je njihov cirkus, njihovi problemi su njihovi majmuni. Ne daj se uvući u njihovu predstavu. Stisni zube, digni glavu, nasmiješi se, odmahni rukom i idi dalje. Imaš ti pametnijega posla. I još nešto važno: druži se s dobrim i pozitivnim ljudima. Oni su prava ekipa za tebe.

Um šumom, volja drumom

Nije li neopisivo zabavno promatrati loš brak našega uma i naše volje? Um zna kako, ali volja ne želi tako. Um šumom, volja drumom. kako, ali volja neće tako. Um šumom, volja drumom.

Čitaj!

Ima ljudi koji se nasanjkaju u životu samo zato što nisu razmišljali dok su čitali lektiru… 🙂

Umjesto reproduktivnog učenja…

Kako pomoću basni i reklama naučiti djecu učiti?

Velik dio roditelja i učitelja djecu uči učiti na način na koji su sami učili: prvo treba pročitati određene informacije, a zatim ih ponavljati dok se ne zapamte.   To je reproduktivni način učenja iz vremena kad je broj informacija koje je trebalo obraditi bio ograničen, a naučeno se primjenjivalo do kraja života.

Ranko Rajović u svom najnovijem intervjuu ističe:  „Danas najtraženija zanimanja nisu ni postojala prije deset godina. To znači da sada moramo pripremati djecu za zanimanja koja još ne postoje…  Učenje na reproduktivni način više naprosto nije dovoljno.  Moramo poticati razmišljanje i povezivanje informacija.“ 

Kad su na nekom skupu pitali Einsteina kako odgojiti djecu da postanu poduzetna, on im je odgovorio neka djeci daju čitati bajke jer bajke pomažu da se nauči maštati, vizualizirati, kreativno razmišljati i vjerovati da se može učiniti sve što se hoće.

Želimo li, međutim,  djecu naučiti učiti, korisnije je da ih potaknemo čitati basne i reklame, posebice reklamne poruke zamaskirane u tekst.  Basne i reklame će ih svojom sažetošću i usmjerenošću na poruku navikavati da vide cjelinu, smisao, veliku sliku koja će im pomoći da se fokusiraju na bitno, problemski i kritički razmišljaju. Usput će ih senzibilizirati za uočavanje višeznačnosti i aluzivnosti – vještina koje traže aktivne načine razmišljanja i povezivanja podataka. Prikrivene reklamne poruke  su nagovarački tekstovi koji će djecu naučiti čitati između redaka.

Basna je metaforična pričica o životnim mudrostima na koje se čitatelja želi podsjetiti. Basna nam pomaže povezati maštoviti svijet u kojem životinje i stvari imaju osobine ljudi sa stvarnim životom i stvarnim odnosima među ljudima.

Reklama je aluzivna poruka koja obavještavajući o novom proizvodu ili usluzi koristi razne psihološke trikove uvjeravanja kako bi djelovala na našu strast za posjedovanjem i navela nas na trošenje.

Način na koji naš mozak uči sličan je načinu na koji se najbrže slaže puzzle: moraš u glavi imati veliku sliku da znaš što slažeš, a onda komadiće samo raspoređuješ  na odgovarajuća mjesta. Mozak se na isti način priprema za učenje: prvo kombiniranjem podataka, predznanja i iskustava stvori okvirni kostur, a onda ga popunjava novim podatcima. To je princip svakog dobrog učenja: stvaraš veliku sliku  prepoznavanjem teme, glavne misli, ideje i pouke.

Problem je u tome što VELIKA SLIKA uglavnom nikad nije izravno ponuđena, nju svatko sam mora iskonstruirati razmišljanjem i povezivanjem, a basne i reklame su sjajna vježba za to:

Ovako to izgleda kad je riječ o basni:

 A ovako kad je riječ o reklami zapakiranoj u članak o modi:

Kao što ova dva vrlo jednostavna primjera pokazuju, basne i reklame su „zamaskirani“ tekstovi koje prvo treba razmišljanjem „odmaskirati“. Tek kad dijete na takvim primjerima nauči prepoznavati ključne elemente VELIKE SLIKE i dekodirati tekst, možemo reći da ZNA ČITATI.  A tek kad nauči čitati, može početi učiti.

Argumentum ad baculum

Ma ne, nije problem u škarama. Problem je u uvjerenju da postoji samo jedna jedina istina. Kad se slijepo vidi samo jedna istina, obično postoji i samo jedan argument – argument sile.

Sve je poruka

Njemački informatičar Rolf Buchholz u 51. je godini stavio svoj prvi piercing. Svidio mu se novi izgled pa je nastavio s bušenjem, tetoviranjem, ugrađivanjem implantata… Na slici je obični, stari Rolf i novi Rolf nakon jedanaest godina mijenjanja svoga izgleda.

Riječima koje govorimo šaljemo poruku o onome što želimo da naš sugovornik čuje.  Neverbalna je komunikacija niz signala kojima sugovorniku šaljemo poruku o tome kako se stvarno osjećamo i što uistinu mislimo. Katkad ih šaljemo svjesno kao što to čini Rolf. No uglavnom ih šaljemo nesvjesno: naše tijelo sugovorniku otkriva istinu držanjem, položajima i pokretima, približavanjem ili udaljavanjem, bojom i glasnoćom glasa, pogledom, odabirom izgleda, odjeće, boje kose, izgledom noktiju… Hrpa je signala, a tek svi oni zajedno s riječima koje izgovaramo cjelovita su poruka.

Želimo li koga uistinu razumjeti, ne smijemo zaboraviti na to da su riječi u komunikaciji samo vrh ledenoga brijega.

Churchillovih 5 lekcija o govorništvu

Winston Churchil bio je jedan od najvećih statega Drugog svjetskog rata i jedan od najboljih govornika svoga vremena. Povijest ga pamti i po duhovitom savjetu o tome kako govoriti tako da te ljudi požele slušati:

           Dobar bi govor trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da                        pokrije temu, a dovoljno kratak da bi bio zanimljiv.

Online portal PR Daily http://www.prdaily.com/Main/Home.aspx nedavno je (uzimajući kao primjer samo jedan od brojnih Churchillovih sjajnih govora) izdvojio 5 savjeta  o tome kako na churchillovski način pokrenuti ljude, probuditi njihov zanos, odlučnost, kako ih motivirati, uliti im optimizam…

Osobine genijalaca

Einstein je tvrdio da smo zapravo svi genijalci, razlika je samo u tome što neki od nas još nisu otkrili u čemu su genijalni i nisu poradili na važnim osobinama genijalca. A koje su to osobine zajedničke svim genijima?
Pogledajte sliku pa procijenite dokle ste razvili svoju potencijalnu genijalnost, a na čemu još morate raditi (osim na otkrivanju onoga u čemu ste zapravo genijalni).

Žene koje trče s vukovima