Svi znamo kakvu je budalu car iz Andersenove bajke o carevom novom ruhu pravio od samoga sebe samo zato što su jedni šutjeli, drugi laskali, a treći mu lagali.
Priča o carevom novom ruhu zapravo je priča o tome kako je lako zalutati ako nemamo čvrstih uporišnih točaka za orijentaciju. Moralo se na kraju pojaviti iskreno dijete da car napokon shvati da je gol. Carevo novo ruho priča je o nevjerojatnoj moći povratnih informacija.
Nitko od nas nije otok. Komunikacija je mreža mostova koje gradimo jedni prema drugima da bismo mogli živjeti zajedno, a povratna je informacija najvažniji dio te mreže. Njome pratimo odjek onoga što govorimo i što jesmo svom sugovorniku. Pomaže nam da sebe doživimo iz drugoga kuta, drugim svjetlom osvijetlimo svoju subjektivnost, drugim očima promotrimo svoje zaključke i interpretacije, preispitamo ih, potvrdimo njihovu valjanost ili ih – ako se pokaže da je naša percepcija iskrivljena – korigiramo. Povratna je informacija preduvjet svake uspješne komunikacije, ali i svakog uspješnog učenja.
Francuski je filozof i pisac Jean Paul Sartre napisao 1944. jednočinku Iza zatvorenih vratao troje ljudi koji su se odjednom našli u paklu. Pakao koji je u Sartre u toj drami oslikao nije pakao demona leda, vatre i fizičkih muka, nego pakao koji su stvorili ljudi svojom lošom komunikacijom: vrijeđanjima, neslušanjem, neuvažavanjem, uskraćenim priznanjem…
Pakao je situacija u kojoj svi osjećaju jednako očajničku potrebu da ih drugi prihvate, ali nitko nije spreman prvi pružiti ruku.
Jeste li ikad razmišljali o tome da je uskraćivanje povratne informacije oblik zlostavljanja?
Zamislite sebe pred liječnikom dok čita vaš laboratorijski nalaz koji mu je upravo stigao, a čijih ste se rezultata danima bojali. Gledate ga, panično tragate za odgovorima na njegovu licu, a on pročita, cijelo vrijeme šuti, ni ne pogleda vas, nego samo napiše recept i prozove sljedećeg pacijenta.
…………….. o O o ……………..
Tako se otprilike osjeća učitelj dok nešto tumači, a učenici ne slušaju, ignoriraju, vrte svoje filmove.
Tako se otprilike osjeća i učenik koji odgovara, a učitelj mu ni riječima, ni izrazom lica ne odaje što misli o njegovim odgovorima, samo mu na kraju upiše ocjenu i prozove sljedećeg učenika.
…………….. o O o ……………..
Časopis EL [Educational Leadership] posvetio je 2012. godine cijeli rujanski broj važnosti povratne informacije u obrazovanju. Povratnu informaciju u širem smislu definira kao sve vrste komentara nakon nekog čina, od pohvale i savjeta do ocjene. Međutim, pravo značenje povratne informacije u obrazovanju sužava samo na one informacije koje učeniku pomažu u ostvarenju željenih postignuća. Sužava ih, dakle, na formativne informacije i brojnim primjerima dokazuje da je uz takve povratne informacije uspješnost i u usmenim i u pisanim odgovorima učenika u prosjeku porasla više od 50 posto.
Formativne povratne informacije nisu općenite poput: odlično, dobro si to naučio, lijepo si to napravio, stvarno si se potrudio…, nego su uvijek:
- usmjerene na cilj zadatka: Zadatak je bio napisati duhovitu recenziju. Pokaži koncept svoje recenzije prijateljima i pitaj ih je li im duhovito. Nakon toga razmisli što bi se moglo promijeniti ili dodati da bude bolje i zanimljivije.
- konkretne: Provjeri redoslijed; primijeni pravilo o pisanju velikim početnim slovima u pisanju složenih imena država; provjeri jesu li sve godine točno napisane…
- prijateljski intonirane, asertivne i jasne: Zbunjuju me dijalozi u ovom odlomku. Preradi ga da bude jasnije.
- pravodobne: U fazi učenja formativna povratna informacija učeniku je potrebnaodmah, a ne tek kad na ispitu uočimo da učenik nije razumio. Učitelj ne mora imati vremena provjeravati svaku vježbu svojih učenika dok uče novo gradivo: povratnu informaciju učenik može dobiti i od učenika s kojim sjedi. Zato je važno usmjeravati učenike na suradničko učenje i naučiti ih da pomažu jedni drugima kvalitetnim povratnim informacijama.
- dosljedna: Kriteriji za praćenje postignuća moraju biti jasni i ne smiju se mijenjati ovisno o situaciji ili raspoloženju.
NAVIKAVAJTE SVOJE UČENIKE DA DAJU I PRIMAJU POVRATNU INFORMACIJU.
Sjetite se da se najbolje pamte podatci koje čujemo na početku i na kraju nekog bloka informacija.Zato svakih nekoliko minuta prekinite predavanje pitanjem: Što vam je ostalo nejasno? Na koje pitanje niste dobili odgovor? Da čujemo neki zgodan primjer za ovo što smo rekli! Kako bi se to moglo jednostavnije protumačiti?
Ne zaboravite na kraju sata postaviti pitanje: Jeste li zadovoljni današnjim satom? I dobro, dobro poslušajte odgovor. Učenike također naučite da povratnu informaciju nikad ne daju i ne doživljavaju kao kritiku, nego kao način da vide ono što sami iz svoga kuta ne mogu vidjeti, da lakše uče i brže napreduju.
Dinka Juričić 