SCAMPER nije metoda poučavanja, pomislit ćete, to je metoda kreativnoga mišljenja koju su osmislili Alex Osborn i Bob Eberle kako bi poduzetnicima pomogli da razviju svoju poslovnu ideju. Upravo o tomu je riječ: metodu zamišljenu za rješavanje poduzetničkoga problema koristimo za nešto posve drugo: za poučavanje.
SCAMPER je zapravo akronim kojim se označava sustavni način postavljanja pitanja u kreativnome mišljenju.
U videu https://www.youtube.com/watch?v=G8w0rJhztJ4 je prikazana primjena metode SCAMPER na primjeru smišljanja lepeze novih proizvoda nastale od običnih bombončića.
Kako iskoristiti SCAMPER u poučavanju potičući istovremeno učenike da kreativno misle?
Zamjena X traženim brojem u jednadžbi s jednom nepoznanicom ne traži neko kreativno mišljenje nego samo poznavanje zaknitosti i postupaka koji vode do točno određenog i jedinog mogućeg odgovora. Međutim, tražimo li od učenika da u nekom receptu postojeće sastojke zamjenjuje drugima, dobit ćemo sasvim novi recept. To se, dakako, ne mora odnositi samo na kuharske recepte, može se jedan način razmišljanja zamijeniti drugim, originalne glumčeve replike drugima, jedan oblik ponašanja drugim, jedno stanište drugim… pa pretpostaviti što bi se u tom slučaju dogodilo te pokusom (ako je to moguće) provjeriti svoju pretpostavku.
Kombinacija nije samo omiljena tehnika postmodernizma koji miješa spojivo s prividno nespojivim… i od starih ideja i starih stvari stvara originalno rješenje. Kombinacija je i obilježje digitalnoga doba, ona je srž kompilacija, miksova i smashupova. Sjajno je iskoristiva u poučavanju posebice kad treba komparativno razmišljati. Koje bi probleme rješavali Raskoljnjikov, Filip Latinovich i stari Glembaj kad bi se našli za istim stolom? Do kojih bi revolucionarnih novih otkrića došlo da su starogrčki astronomi živjeli istovremeno sa srednjovjekovnim arapskim i europskim astronomima? Kako bi osmislio novu školsku zgradu i njezin okoliš kombinirajući renesansne ideje o gradu, ljepoti i funkcionalnosti sa suvremenim potrebama učenika? Koja kreativna rješenja možeš smisliti spojiš li ekološki uzgoj povrća u školskom vrtu s poduzetnošću o kojoj razgovarate na satu građanskoga odgoja?
Prilagodba je vještina kreativnoga mišljenja koju često koristimo, na primjer kad razmišljamo kako prepraviti staru odjeću da opet izgleda atraktivno ili kako od nje napraviti kostim za maškare, kako iskoristiti stare lektire/zadaće pri pisanju nove, kako prilagoditi postojeće uvjete u školskoj knjižnici naraslim i novim potrebama korisnika… Koje bi se predmete s krupnoga otpada moglo prilagoditi za izvođenje pokusa u kabinetu za fiziku, kemiju, zemljopis…
Modificiranje je način kreativnoga mišljenja najšire primjenjiv u poučavanju: što bi u proceduri rješavanja problema trebalo promijeniti da se može primijeniti i na rješavanje neke druge vrste problema; kakav je mogao biti ishod bitke da nije počela pred zimu, nego u proljeće; kako bi izgledala priča o Pepeljugi da se njezin otac nije oženio zlom ženom s još gorim kćerima; kako bi mogao promijeniti način svoga učenja da učeći manje – naučiš više…
Promjena svrhe ili namjene zapravo je kreativno snalaženje s alatima koje imamo. Iskoristi PowerPoint da napraviš crtić; od geometrijskih oblika koje imaš u PowerPointu konstruiraj čudovišta; nauči plesti/vesti/ kačkati kako bi popravio svoj rukopis; primijeni tehnike dobre svađe za rješavanje sukoba s drugim učenikom; za što bi sve mogao mudro i praktično u svom vrtu iskoristiti prozirne plastične boce; umjesto odgovaranja na pitanja nakon lekcije, sastavi popis pitanja (s odgovorima) za kviz…
Odstranjivanje suvišnoga najmoćnija je vještina učenja. Prosijavanje, odvajanje bitno od nebitnoga, svođenje na najjednostavnije i nedjeljivo. Sjajno se može iskoristiti za pisanje sažetaka, komparativne analize Vennovim dijagramom, jezične analize… Koji je najsitniji razlog o kojem ovisi hoće li se zametak razviti u dječaka ili u djevojčicu; koja su renesansna obilježja u umjetnosti nestala razvojem baroka; što dobiješ ako iz te molekule ukloniš jedan atom; kave bi posljedice po životu u gradu nastale kad bi se raspao sustav odvoženja otpada, ili sustav javnoga prijevoza, ili kad bi sve banke i bankomati prestali raditi…
Nije riječ o tome da se nešto rastavi na najsitnije dijelove, nego na najmanje funkcionalne dijelove čijim bi se preslagivanjem moglo napraviti nešto novo. Rastavi riječ na slogove i od njih sastavi novu riječ; uoči od kojih se dijelova sastoji neka formula, proces, zakon, događaj… pa ih razmjesti tako da dobiješ novu formulu, novi proces, novu zakonitost ili novu fabulu priče; iskoristi poznate izraze i fraze iz stranog jezika pa pomoću njih pokušaj razgovarati o temi za koju ti nedostaje riječi.
SCAMPER je zapravo dvostruki alat: učitelja motivira da smišlja kreativne zadatke, a učenika da iznalazi kreativne odgovore. Svakako ga iskušajte u praksi.
Dinka Juričić 